Cvjetnica (Cvjetna nedjelja, Palmenica, Uličnica, Nedjelja muke Gospodnje), pučki naziv za posljednju korizmenu nedjelju, uoči Uskrsa. Kršćanski običaj ophoda s grančicama, u spomen na Isusov svečani ulazak u Jeruzalem, primjenjivan od IV. st., u latinskoj crkvi uobičajen je od kraja prvog tisućljeća.

U hrvatskom folkloru taj je dan obilježen uporabom raznovrsna proljetnog bilja: grančica drijenka, vrbe, lijeske, ljubica i bršljana te maslinovih i palminih. Bilju, blagoslovljenomu na Cvjetnicu u crkvi, pridavala se dvostruka moć: zaštitna (od groma, tuče, bolesti i sl.) i plodonosna (osiguravanje dobrog uroda i zdravlja). Blagoslovljene su se grančice stavljale na polja, u štale i hambare, zaticale za svete slike u kući, odnosile na groblje ili su se, sasušene, palile kada se približavalo nevrijeme. Nadalje, umivalo se u vodi u koju se stavljalo cvijeće ili mlado žito, s uvjerenjem da će koristiti zdravlju, sačuvati mladost i ljepotu lica, a ponegdje i marljivost. U nekim krajevima, proljetnim biljem mladež je kitila bunare i dvorišta, a mladići  su cvijećem darivali djevojke. Osnova tim postupcima pretkršćanski su proljetni obredi vezani uz obnovu prirode. Prastaro vjerovanje u obnoviteljsku moć biljaka, koja se prenosi na ljude, preuzeto je zatim u kršćansko tumačenje proljetne obnove kao obnove čovjeka.

Tekst preuzet s: https://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=13072

03/27/2021